To je samo dio tih organizovanih napora da se i dalje poriče genocid i da je takvo stanje podržano od RS-a i same Srbije, što je nastavak njihovog napora od ‘92. do ‘95, kazao je McCarthy.
Profesor i politički aktivista iz St. Louisa Patrick McCarthy govori za Oslobođenje o tome da je zadnja faza postalo slavljenje genocida, što ne doprinosi budućnosti
RADNA GRUPA ZA BIH ZATRAŽILA JE OD UN-A DA NA 30. GODIŠNJICU DONESE REZOLUCIJU KOJOM BI SE OSUDILO NEGIRANJE GENOCIDA I DRUGIH RATNIH ZLOČINA U BIH. DOKLE SE DOŠLO S PRIPREMOM?
– Prvo ću dati pozadinu radne grupe. Godine 2020. Biden je imao kampanju za izbore i zbog njegove jake pozadine za vrijeme rata u Bosni, mi smo mislili da bi on imao jaku poziciju prema BiH, na poseban način, npr. da će podržati NATO članstvo i da će raditi na tome da se to desi, da će raditi na EU članstvu i na euroatlantskoj integraciji, da će raditi na sprečavanju poricanja genocida i veličanja ratnih zločina.
PISMO UN-U
On je nekoliko godina ranije održao govor u Washingtonu, gdje je izjavio da je to bio genocid, ne samo u Srebrenici, tako da smo mi bili veliki optimisti da će, ako bude izabran za predsjednika SAD-a, Bosna i Hercegovina imati dobrog prijatelja. To je bila naša procjena. Uspjeli smo da sakupimo bh. dijasporu u SAD-u, koji su bili stručnjaci u oblastima medicine, prava, poslovne struke… Odlučili smo da ćemo raditi zajedno na pokušajima da podržimo te ciljeve, sa američkom administracijom i kancelarijom visokog predstavnika, te sa drugim evropskim državama. To su bili naši glavni ciljevi.
Jedan od naših članova, prof. dr. David Pettigrew imao je ideju o rezoluciji UN-a, da se napravi jaka izjava o genocidu, ne samo u BiH nego i drugim zemljama koje su doživjele genocid. Uz pomoć ambasadora Svena Alkalaja, bosanska vlada je napravila specifičan prijedlog samo za genocid u Srebrenici. Iako je to veoma bitno, mi smo htjeli da napravimo veću, progresivniju izjavu… Tako da smo poslali pismo predsjedniku Generalne skupštine UN-a, u kojem tražimo da podrži tu rezoluciju, ali to je proces.
KOLIKO SAMO USVAJANJE REZOLUCIJA O OSUDI NEGIRANJA GENOCIDA MOŽE DOPRINIJETI PRIHVATANJU ISTINE I POMIRENJU U BIH I REGIJI?
– To bi bio dio procesa, da se prihvati istina i preuzme odgovornost za to što se desilo. Ono što vidimo sada je da ne samo da se negira genocid u BiH nego se i slavi. Mi smo mislili da je zadnja faza genocida to poricanje, međutim naš akademik Haris Halilović je identificirao još jednu dodatnu fazu u genocidu, koju on zove trijumfalizam. Tako da je to situacija u kojoj se nalazimo i to je otrov za društvo i za politiku u BiH. To je dodatna uvreda preživjelim i žrtvama genocida, i to kreira uslove da se opet ponovi.
KAKO GLEDATE NA ČINJENICU DA SE I NAKON 27 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI U NAŠOJ ZEMLJI VELIČAJU ZLOČINCI, A ČAK JE NAJAVLJENO I PRIKAZIVANJE FILMA O RATKU MLADIĆU NA 11. JULI?
– To je samo dio tih organizovanih napora da se i dalje poriče genocid i da je takvo stanje podržano od RS-a i same Srbije, što je nastavak njihovog napora od ‘92. do ‘95. Kad sam stigao u Sarajevo, vidio sam Dodika na televiziji, koji je izjavio: “Ja ne želim da budem dio ničega što se zove Bosna i Hercegovina, muslimani iz Bosne napravili su tu kategoriju koja se zove Bošnjaci i mi ne želimo biti dio BiH, mi smo Srbi, mi imamo naš RS i mi smo povezani sa Srbijom”. Ne može biti jasnija izjava o njegovom cilju i namjerama. Taj historijski narativ je važan za taj cilj – da promijeni, poriče genocid, minimalizuje, da se kaže da su sve strane krive.
KOLIKO TAKVA PRIČA PIJE VODE U IZBORNOJ GODINI KAKO BI SE PRIKUPILI POLITIČKI POENI?
– Mi to već godina viđamo pred svake izbore. Nacionalističke stranke pokušavaju da skupe bazu glasača na osnovu straha druge grupe. To se mora promijeniti da bi se poboljšala situacija za sve građane BiH. Kemal Kurspahić je bio moj dobar prijatelj i on je uvijek govorio: “Bosna i Hercegovina je država za sve građane BiH, svaki Bosanac ima pravo da ide gdje god hoće. BiH treba biti građanska država i ljudi ne trebaju imati više ili manje prava nego neko drugi u BiH”. Za dijasporu koja je bila protjerana iz BiH jako je bitno da imaju glas za budućnost BiH. Mi ohrabrujemo ljude da se registruju i da glasaju, pogotovu u općinama RS-a iz kojih je većina njih protjerana.
KAKO VIDITE BIH U NAREDNIM GODINAMA?
– Uvijek će biti mjesto koje se zove Bosna i Hercegovina, koja ima utemeljene granice, historijsku realnost. Pitanje je kako će izgledati ta zemlja, da li će biti sigurno ujedinjena, prosperitetna, demokratska, imati vladavinu prava.
PRILIKA BOSANCIMA
Mi znamo vrlo dobro koliko je uspjela bosanska dijaspora u mjestima kao što je St. Louis i ostali gradovi u Americi. Jako su talentovani, imaju znanje i motivaciju. Isti slučaj je sa Bosancima ovdje. Strukturu i sistem trebate promijeniti da biste Bosancima dali priliku koju zaslužuju. Izuzev nas koji volimo BiH, koji volimo Bosance, mi želimo da doprinosimo tome cilju.
(https://www.oslobodjenje.ba/)