Pettigrew za Hayat: inspirisan sam borbom majki Srebrenice, negiranje genocida im pričinjava dodatnu bol

David Pettigrew za Hayat

Ovih dana Srebrenica je ponovo najtužnije mjesto na svijetu.

Mjesto na kojem je tišina jača od svake izgovorene riječi. O Srebrenici govorimo, upozoravamo i opominjemo. O Srebrenici smo govorili i večeras u našoj emisiji 7 Plus sa profesorom na američkom univerzitetu Davidom Pettigrewom.

Član je programa za izučavanje genocida na univerzitetu Jejl, dio tima stručnjaka na kanadskom Institutu za istraživanje genocida, te član odbora Bosansko-američkog centra za istraživanje genocida iz Čikaga. Godinama na svojim predavanjima širom svijeta govori o onome što dešavalo u Bosni i Hercegovini.

David-Pettigrew 2

I ove godine je 11. jula boravio u Potočarima, a kazao je da je taj čin bio veoma emotivan.

  • Moja glavna ideja voditelja svih ovih godina je da budem uz Majke Srebrenice i da im pružim podršku. Inspirisan sam njihovom borbom za istinu i za ono za šta se zalažu. Uspostavljanje Memorijalnog centra je historijsko dostignuće. U Potočare sam donio ljiljan na memorijalnu kamen ploču i prva osoba koju sam vidio bila je Munira Subašić. Bila mi je čast što sam mogao ponovo da je vidim. Sve ćemo učiniti da podržimo majke, da nastave govoriti svoju istinu o tome šta se desilo – poručio je Pettigrew.

Dodao je da mnoge majke i članovi porodica očekuju da nađu posmrtne ostatke svojih voljenih, što dodatno otežava situaciju i ostavlja težak psihološki utjecaj.

  • Teško vam je žaliti za nekim kada ne znate šta se desilo, to ostavlja psihološku posljedicu. To je pojačano time što se negira genocid i dolazi do ponovne retraumtizacije. Porodice koje su se vratile, jedna od majki, čiji je sin ubijen, i koji još uvijek nije pronađen, rekla da je posadila drvo u dvorištu i kada izlazi iz dvorišta i vidi to drvo, sjeti se sina i zaplače. Slika njenog sina je uvijek pred njenim očima i to je ta retraumatizacija. Ova demonizacija ili ponovno povređivanje tih ljudi koji su izgubili najmilije, je obeshrabrivanje da se vrate u svoje kuć iz kojih su bili prognani – naveo je profesor Pettigrew.

Što se tiče Zakona o negiranju genocida, Pettigrew smatra da je to snažan, realan i simboličan zakon.

David-Pettigrew 3

  • Lideri u RS-u se i dalje bave poricanjem genocida i jako je bitno pojavljivanje ove premise. Važnost je u tome što je sličan drugim zakonima u Evropi koji kriminalizuju poricanje Holokausta, zatim govor mržnje koji ima potencijal da provocira i izaziva sjećanja na te događaje. Ovo su važni aspekti i važno je imati ovakav zakon – tvrdi Pettigrew.

Smatra kako je smanjenje negiranja genocida u javnosti rezultat ovog zakona.

  • Glorifikacija ratnih zločina je na neki način poricanje genocida. U Prijedoru ste imali situaciju gdje se opravdavaju i glorifikuju zločini od 1992-1995. godine. Sada je to stavljeno van zakona. Možda tužilaštvo priprema neke slučajeve, a mi to ne znamo. Građani su frustrirani nedostatkom njihovog rada – istakao je Pettigrew.

(https://hayat.ba/)

Pettigrew za Hayat: inspirisan sam borbom majki Srebrenice, negiranje genocida im pričinjava dodatnu bol

David Pettigrew za Hayat

Ovih dana Srebrenica je ponovo najtužnije mjesto na svijetu.

Mjesto na kojem je tišina jača od svake izgovorene riječi. O Srebrenici govorimo, upozoravamo i opominjemo. O Srebrenici smo govorili i večeras u našoj emisiji 7 Plus sa profesorom na američkom univerzitetu Davidom Pettigrewom.

Član je programa za izučavanje genocida na univerzitetu Jejl, dio tima stručnjaka na kanadskom Institutu za istraživanje genocida, te član odbora Bosansko-američkog centra za istraživanje genocida iz Čikaga. Godinama na svojim predavanjima širom svijeta govori o onome što dešavalo u Bosni i Hercegovini.

David-Pettigrew 2

I ove godine je 11. jula boravio u Potočarima, a kazao je da je taj čin bio veoma emotivan.

  • Moja glavna ideja voditelja svih ovih godina je da budem uz Majke Srebrenice i da im pružim podršku. Inspirisan sam njihovom borbom za istinu i za ono za šta se zalažu. Uspostavljanje Memorijalnog centra je historijsko dostignuće. U Potočare sam donio ljiljan na memorijalnu kamen ploču i prva osoba koju sam vidio bila je Munira Subašić. Bila mi je čast što sam mogao ponovo da je vidim. Sve ćemo učiniti da podržimo majke, da nastave govoriti svoju istinu o tome šta se desilo – poručio je Pettigrew.

Dodao je da mnoge majke i članovi porodica očekuju da nađu posmrtne ostatke svojih voljenih, što dodatno otežava situaciju i ostavlja težak psihološki utjecaj.

  • Teško vam je žaliti za nekim kada ne znate šta se desilo, to ostavlja psihološku posljedicu. To je pojačano time što se negira genocid i dolazi do ponovne retraumtizacije. Porodice koje su se vratile, jedna od majki, čiji je sin ubijen, i koji još uvijek nije pronađen, rekla da je posadila drvo u dvorištu i kada izlazi iz dvorišta i vidi to drvo, sjeti se sina i zaplače. Slika njenog sina je uvijek pred njenim očima i to je ta retraumatizacija. Ova demonizacija ili ponovno povređivanje tih ljudi koji su izgubili najmilije, je obeshrabrivanje da se vrate u svoje kuć iz kojih su bili prognani – naveo je profesor Pettigrew.

Što se tiče Zakona o negiranju genocida, Pettigrew smatra da je to snažan, realan i simboličan zakon.

David-Pettigrew 3

  • Lideri u RS-u se i dalje bave poricanjem genocida i jako je bitno pojavljivanje ove premise. Važnost je u tome što je sličan drugim zakonima u Evropi koji kriminalizuju poricanje Holokausta, zatim govor mržnje koji ima potencijal da provocira i izaziva sjećanja na te događaje. Ovo su važni aspekti i važno je imati ovakav zakon – tvrdi Pettigrew.

Smatra kako je smanjenje negiranja genocida u javnosti rezultat ovog zakona.

  • Glorifikacija ratnih zločina je na neki način poricanje genocida. U Prijedoru ste imali situaciju gdje se opravdavaju i glorifikuju zločini od 1992-1995. godine. Sada je to stavljeno van zakona. Možda tužilaštvo priprema neke slučajeve, a mi to ne znamo. Građani su frustrirani nedostatkom njihovog rada – istakao je Pettigrew.

(https://hayat.ba/)